Monografija „Razgovor s Radimljom“, autora Miroslava Palamete i Mire Raguža, predstavljena je u četvrtak 12. svibnja 2022. Predstavljanje je organizirala UBHH Prsten Ogranak KŽ HNŽ-a i JU Radimlja Stolac u prostorijama Hotela Mostar.
Osim autora, monografiju su predstavili mr. sc. Maja Lopin, ravnateljica JU Radimlja iz Stoca i mag. arh. Ante Vujnović, ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika FBiH. Riječ je o dvojezičnoj fotomonografiji na oko 500 stranica, a nakladnik monografije je Javna ustanova Radimlja.
Uvodni dio je preuzela ravnateljica JU Radimlja Maja Lopin, kratko uvela sve prisutne u sami proces nastajanja monografije, te se posebno zahvalila Anti Vujnoviću, koji kao tadašnji ravnatelj kreće u projekt monografije, zatim Siniši Šešumu, šefu Ureda UNESCO-a u BiH, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Gradu Stocu, koji su financijski pomogli realizaciju projekta.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika FBiH Ante Vujnović istaknuo je kako je ovim projektom završeno ponovno prebrojavanje stećaka te je sada ukupno 135 stećaka, a ne 133 kako se godinama mislilo i kako je ušlo u stručnu literaturu.
„Monografija „Razgovor s Radimljom“ nastala je u agenciji Smart Raguž – Barbarić design Mostar u vremenskom razdoblju od 2015. do 2017. dok je tisak izvršen krajem 2018. godine. Monografija je tvrdog uveza 30×30, ukupno broji 372 stranice, ima 10 umetaka po 6 stranica, što je ukupno 432 stranice“, kazao je Ante Vujnović.
Jedan od autora monografije Miro Raguž naglasio je da mu je drago što je imao privilegiju sudjelovati u ovom projektu. „U ovoj monografiji, stećke sam tretirao kao “namještaj”. Kada nešto tretirate kao namještaj, to znači da vertikale, trebaju biti vertikale, horizontale trebaju biti horizontale. Ne velikim plohama, a ima ih dosta, korištenjem širokokutnog objektiva, koji bi to eventualno mogao snimiti, nije dolazilo u obzir, jer bi se sve na periferiji fotografije deformiralo. Kao kad snimate selfie, jedino je “fin” onaj u sredini, a oni sa strane su “debeli” dodao je Miro Raguž, autor fotografije i dizajna.
Autor monografije Miroslav Palameta poručio je kako ova monografija znači svojevrsnu konzervaciju tog objekta koji je značajan i koji je središte galaksije stećaka.
„To je najnovija, iako je napisana prije nekoliko godina, vizija jedne nekropole koja stoji u središtu uopće kulture stećaka. Ona je matična nekropola, najkvalitetnija zato što su je radili najbolji majstori, bila je na određenom mjestu, vidna, pored puta, tako da su je mnogi i poznavali, ali odlučujuće je o tome što je ona dobro urađena, danas nije sačuvana“, kazao je autor Miroslav Palameta.
Nekropola stećaka Radimlja najpoznatiji je lokalitet stećaka u Hercegovini i spada u najvrjednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH. Na nekropoli se nalazi 135 stećaka, od kojih su 63 ukrašena. Od 2002. godine nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a od 2016. godine uvrštena je i na UNESCO-vu listu zaštićenih spomenika.