U ponedjeljak, 15. srpnja u 20,00 sati održati će se predstavljanje knjige Mile Pešorde „SLOBODA, MIR MEJU NAMI“ Eurogledi u Biskupijskom centru Sarsenterum, Stolac. Predstavljači su; prof. dr. Miroslav Palameta, prof. dr. Antun Lučić, Mile Pešorda.
O knjizi Mile Pešorde SLOBODA, MIR MEJU NAMI – EUROGLEDI (s dodatkom SARAJEVSKE DEKLARACIJE O HRVATSKOM JEZIKU 1971.), objavljenoj u nakladi Matice hrvatske Stolac, napisali su:
Dr. sc.Boris Domagoj Biletić: Ovaj opsežan rukopis Mile Pešorde – istaknutoga hrvatskoga suvremenoga književnika, prevoditelja, urednika i javnoga djelatnika – u pet cjelina, uz dva-tri sa svrhom i posebnim značenjem pridodana „obrubna“ (uvodna i zaključna) teksta,obuhvaća brojne autorove kolumne objavljene u tjedniku za kulturu „Hrvatsko slovo“, kojemu je Pešorda jedan od osnivača i kojemu je nadjenuo ime.(…) Mnogi redci ovoga rukopisa omogućit će budućim čitateljima (bez obzira na naraštajnu pripadnost i/ili obrazovni stupanj) spoznajnu pustolovinu na koncu koje se znatiželja utažuje otvorenim novim vidicima, čemu uvelike doprinosi autorova spremnost suočiti se s gorućim pitanjima trenutka – pojedinca, naroda i nacije… ili pak Riječi, i Umjetnosti općenito, u današnjemu planetarnomu košmaru.
Prof. dr. sc. Ante Čuvalo: Knjiga Sloboda, mir mejunami ― Eurogledi Mile Pešorde, književnika, pjesnika, prevoditelja i nakladnika, djelo je vrhunskog umjetnika riječi i pera…Knjiga pjesnika Pešordevrvi raznolikim temama koje njega i nas s njime “muče”. Većina njih je iz naše svakidašnjice ili bliže i dalje teške prošlosti, ali tema koja prožima cijelu knjigu, koja se najčešće pojavljuje, je ljubav. Ljubav je za Pešordu sveobuhvatna i cjelovita ― za hrvatski jezik, za istinu, za slobodu, za mir, za čovjeka pojedinca, za svoj narod i čovječanstvo… Ona je naš kršćanski i civilizacijski znamen. Ona je sebedarje; dio njega, dio hrvatskog naroda kao što je on i mi dio veličanstvene Ljubavi.
Prof. dr. sc. Josip Jurčević: U svakome tekstu kolumni svoje najnovije knjige SLOBODA, MIR MEJU NAMI (HrvojeBiblioteka, Stolac – Zagreb, 2018., str. 569),Mile Pešorda je otvorio te briljantnom kratkoćom multidisciplinarno razložio i sintetički uokvirio jednu posebnu temu koja je bitna za dubinsko razumijevanje hrvatske društvene zbilje.
Mate Kovačević: Problem i način na koji Pešorda tako smjelo i razvidno raskrinkava metode, načine, djelovanje i nositelje različitih protuhrvatskih zlo/činidaba, uzrokom je znatnim dijelom i njegovih vlastitih životnih nevolja. No zahvaljujući upravo tom i takvom postupku, hrvatska politička javnost, naravno ako to želi, može jasno i precizno utvrditi i otkriti uzroke aktualnih nedaća.
Pešordini tekstovi formalno su novinske kolumne, nu oni svojom širinom, bogatstvom informacija, jezika i slojevitih značenja nadilaze njezinu teorijsku definiciju.Riječ je zapravo o pravim malim kulturno-političkim esejima koji, uz svoje posve naravno političko značenje, imaju i trajnu književno-umjetničku vrijednost. U lirskoj dimenziji pojedini dijelovi imaju svoj poseban ritam i dinamiku u tolikoj mjeri da bi im se mogla izmjeriti metričnost.
Bogatstvo pak osobnoga iskustva utkanoga u ovo djelo, bez obzira na formalne okvire, Pešorda zbirkom ovih tekstova povezanih u jedinstvenu cjelinu podastire čitatelju kao svojevrsnu vlastitu duhovno-političku biografiju pa se knjiga može čitati i kao biografsko djelo, ne samo pojedinca nego i hrvatskoga naroda u 20. stoljeću, odnosno njegova sudbina od 1918. do 1990. s pipcima prirodnih produžetaka sve do u naše doba.
Anita Martinac: Ovim se Eurogledima autor (koji je članom Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti) iskazao kao vrstan poznavatelj kako povijesnih činjenica, tako i suvremenih kretanja na kulturnoj i političkoj sceni široj i od europskih okvira…Akademik Pešorda inicijatorom je i sutvorcem Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku iz 1971. (koju nalazimo kao dodatak na kraju ove knjige). Važnost Riječi i važnost hrvatskog jezika autor je, kao (za)govorljivi borac za Istinu, protkao kroz svaki eurogled.
Prof. dr. sc. Ivan Rogić:Pešorda čitatelju „nudi“ širu interpretacijsku perspektivu, koja nadmašuje ovdje/sada redukcije, inače česte u značenjskim preinakama brojnih javnih događaja u hrvatskom društvu. Pešorda podsjeća na dva obvezujuća „viška“. Prvi se očituje u općim vrijednostima, navlastito vrijednostima s korijenom u kršćanskim vrlinama i kršćanskoj obzirnosti. Drugi se očituje u europskim pravilima koje hrvatska kultura baštini kao navlastitu osnovu. U interpretacijskom zrcalu što ga omeđuje takva perspektiva, značenja brojnih događaja i postupaka zadobivaju, po pravilu, manje očekivana, a nerijetko, i iznenađujuća svojstva. Promatraju li se na tom tragu, pojedine Pešordine tekstove dopušteno je čitati kao izvorne prinose povijesti hrvatskog podlistka, književnog žanra koji je, poznato je, u praksi, modernih hrvatskih književnika nerijetko bio najbolji i kolikoćom i kakvoćom. Budući da je Pešordina knjiga sastavljena od tekstova koji izvješćuju i izlažu kritici i kulturne i društvene i političke događaje i fenomene, razložno je očekivati da će privući raznoliku čitateljsku publiku, u rasponu od zainteresiranih profesionalaca u javnim službama, prijeko studenata i osoba s boljom naobrazbom, do tzv. „običnih“ čitatelja, zainteresiranih za događaje, barem neke, koji su se zbili u njihovu blisku okolišu.
Prof. dr. sc. Boštjan Marko Turk: Akademik Pešorda govori esencijalni jezik bitnih stvari, jezik koji se danas rijetko čuje. Pešordin horizont misli je središnja Europa, otvorena prema Jadranu i staro intelektualno i etičko iskustvo, posredovano poviješću.