Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u suradnji s investitorom Javnim poduzećem Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar, u postupku ocjene Studije o utjecaju na okoliš za projekt izgradnje dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac – Interregionalni čvor Počitelj – dužine 23,5 km, održalo Javnu raspravu u prostorijama Gradske uprave u Stocu.
Javna rasprava sastojala se od tri dijela gdje je u prvom održana prezentacija zakonskog osnova u postupku ocjene SUO (Predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma), zatim prezentacija Studije o utjecaju na okoliš (izrađivač SUO) te na kraju pitanja prisutnih.
Za predmetnu dionicu autoceste utvrđen je javni interes za izgradnju a pod direktnim utjecajem autoceste bit će cca 154 ha različitog zemljišta. Trasa je položena tako da u većoj mjeri zauzima zemljište u državnom vlasništvu no doći će i do trajnog izuzimanja zemljišta u privatnom vlasništvu, pa će doći do gubitka poljoprivrednih kultura, drveća, ograda ili manjih pomoćnih objekata te pristupa poljoprivrednom zemljištu. Autocesta se prostire kroz pet katastarskih općina koje pripadaju Gradu Čapljini, te kroz četiri katastarske općine koje pripadaju Stocu: Bjelojevići, Burmazi, Kruševo i Prenj. U eksproprijaciju su uključene i izmještene i servisne prometnice, čvorište Neum-Stolac sa spojnom cestom i odlagališta građevinskog otpada.
Izgradnja autoceste ima više pozitivnih utjecaja na stanovništvo i gospodarstvo od negativnih, a izgradnjom autoceste gradovi Stolac i Čapljina će postati prometno dostupniji i prepoznatljiviji tranzitnim putnicima. Naselja koja su pod utjecajem izgradnje autoceste broje ukupno 5388 stanovnika. Ukupna duljina Jadransko-jonskog koridora je oko 1100 km, dok će dio koji bi trebao prolaziti kroz BiH biti duljine 102,6 km. Duljina ova prve dionice buduće Jadransko-jonske autoceste, a koja ide od Počitelja do Stoca, biti 23,5 km, a počinjat će od definiranog spoja s koridorom Vc. Nakon toga trasa bi treba ići obodom platoa “Dubrava”, iza naseljenih mjesta Gaj i Brijeg, sve do dijela gdje prelazi preko korita rijeke Bregave sa sjeverne strane platoa na južnu u zoni “Habatnice”.
Do prelaska na suprotnu stranu korita rijeke Bregave, na trasi su predviđena ukupno četiri mosta. Pored mostova, na ovom dijelu trase, predviđena su dva podvožnjaka. Trasa će, prolaziti pretežno nenaseljenim dijelom odnosno iza postojećih naselja. Od desetog kilometra trasa se penje prema tunelu (L = 990 m) te nastavlja sve do platoa gdje je predviđeno čvorište za Neum i Stolac. Na ovom dijelu trase predviđeno je pet podvožnjaka te jedan nadvožnjak u sklopu čvorišta Neum – Stolac.
Istaknuto je i kako autocesta neće prolaziti preko prirodnih naslijeđa, arheoloških nalazišta, spomenika, stećaka, pećina i slično. Na kraju su postavljana pitanja poput omogućavanja prelaza za divljači, prilaza obradivim površinama koje će cesta presijecati, i mnoga druga.
