036 853 101

grad@stolac.gov.ba

Predstavljanje knjige “O Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji” u Stocu

Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM i Franjevačka knjižnica Mostar, u Biskupijskom centru Sarsenterum u Stocu, organiziraju predstavljanje knjige dr. fra Bazilija Pandžića pod nazivom “O Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji”. Predstavljanje će se održati u ponedjeljak, 19. veljače 2024. u 19 sati.

O knjizi će govoriti: mons. Petar Palić, biskup Mostarsko-duvanjski i Apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanski, fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, dr. don Ivica Puljić, svećenik Trebinjsko-mrkanske biskupije, dr. fra Robert Jolić, arhivar Hercegovačke franjevačke provincije, dr. sc. prof. Jadranka Bagarić i fra Ante Marić, knjižničar i urednik izdanja RECIPE. Glazbene točke bit će pod vodstvom maestra don Dragana Filipovića.

Dr. fra Bazilije Pandžić preminuo je u franjevačkom samostanu na Humcu 16. travnja 2019. u 102. godini života, 84. godini redovništva i 78. godini svećeništva. Iza sebe je ostavio iznimno zapažen znanstveni opus, osobito vezano za povijest i arhivistiku. Desetljećima je djelovao u Rimu kao generalni arhivar Franjevačkog reda.

Na samome početku svoga znanstvenoga opusa objavio je zapaženo djelo o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, o kojoj dotada nije postojala nijedna cjelovita znanstvena studija. Knjiga je tiskana u Rimu 1959. godine na jeziku na kojem je i napisana – na latinskome. Prošlo je evo gotovo 65 godina dok ta studija nije prevedena i na hrvatski jezika kako bi bila dostupna široj znanstvenoj zajednici, kao i ljubiteljima povijesti – jer ju na latinskom jeziku danas može jedva tko čitati i razumjeti. Knjigu je na hrvatski preveo sada već pokojni Jozo Maretić, vrstan poznavatelj latinskog jezika, a prijevod je otkupila Hercegovačka franjevačka provincija i knjiga je tiskana u tiskari FRAM-ZIRAL u Mostaru.

Knjiga sadrži i latinski izvornik i hrvatski prijevod, a sastoji se od šest poglavlja, dok se u VII. poglavlju donose neki najvažniji izvještaji o navedenoj biskupiji koje su njezini biskupi u raznim stoljećima slali u Rim, ponajviše Kongregaciji za širenje vjere (osnovanoj 1622. godine). Gotovo svi su izvještaji – zanimljivo! – pisani talijanskim jezikom (ne latinskim), a i te je dokumente preveo isti prevoditelj.

U izradu konačne verzije knjige bili su uključeni i još neki suradnici, kako za latinski, tako za talijanski jezik (Jadranka Bagarić, fra Miljenko Šteko, Jelena Jurčić, Josipa Šunjić).

Osim temeljnoga teksta u latinskom i talijanskom te prijevoda na hrvatski ova knjiga sadrži i autobiografski zapis, točnije životopis fra Bazilija Pandžića, koji je on sam napisao u prigodi proslave svoga 90. rođendana, a koji do sada nije bio objavljivan. Taj je zapis priredio i bilješkama, kao i fotografijama, umješno popratio fra Ante Marić, urednik edicije RECIPE, koji i inače stoji iza čitavoga ovog projekta.

Na prednjoj korici knjige je fotografija trebinjske katedrale prilikom njezine posvete 1884. godine, a na zadnjoj korici ruševina nekoć benediktinskog samostana i stolne crkve na otočiću Mrkanu u blizini Dubrovnika.