Na lokalitetu nekropole Radimlja večeras je predstavljena monografija „Razgovor s Radimljom“ autora Miroslava Palamete i Mire Raguža.
Uz autore, monografiju su predstavili Siniša Šešum, šef ureda UNESCO-a u Sarajevu te Ante Vujnović, ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika.
„Jučer je bila trogodišnjica upisa stećaka na listu svjetske baštine i ova monografija u svakom slučaju obogaćuje tu proslavu, no najvažnije je da nam ova monografija otkriva svu ljepotu Radimlje koja nije vidljiva tijekom kratkih dnevnih posjeta. Ona nam pokazuje skrivene detalje, koji nam pomažu vidjeti što je to što je na Radimlji vrijedno. Ono što želim naglasiti iz UNESCO-a jeste da je priča o nominaciji stećaka počela upravo ovdje na Radimlji davne 1996. godine i zato je bitno da imamo jedan ovako kvalitetan dokument koji predstavlja Radimlju“, kazao je šef ureda UNESCO-a u Sarajevu Siniša Šešum.
Upitan jesu li žitelji Bosne i Hercegovine zapravo svjesni svih njezinih vrednota, Šešum je kazao da sve više jesu, sve više uče, prezentiraju i štite baštinu na najbolji mogući način.
Prisutnima se kratko obratio i načelnik Stoca Stjepan Bošković.
„Kada se rodila ideja o izdavanju ove monografije kao jedan slijed monografije nekropole na Boljunima, onda smo rekli da bi ona trebala biti na takav način urađena da uistinu pokaže našu Radimlju onakvom kakva ona u stvarnosti jeste. Veliki trud je uložen, što znaju sami autori“, kazao je između ostalog Bošković prepustivši njima riječ uz opasku „neka krene ovaj razgovor s Radimljom“.
Dojučerašnji ravnatelj JU Radimlja Ante Vujnović od početka je involviran u ovaj projekt, a kazao je da se njime došlo i do novih podataka.
„Ovim projektom je izvršeno i ponovno prebrojavanje stećaka, nakon više od 60 godina, te je sada ukupan broj 135, a ne 133 kako se godinama mislilo i kako je uvedeno i literaturu“, ustvrdio je Vujnović dodavši da je ukupno snimljeno 3737 fotografskih snimaka.
„Nakon odbacivanja djela produkcije, koji nije ušao u finalnu obradu nastalo je, pored ostalog, preko 200 panoramskih fotografija od kojih je njih 180 našlo mjesto u monografiji. Za napomenu moramo istaknuti da je svaka panoramska fotografija, u prosjeku, sastavljena od preko 15 fotografskih snimaka. Mnoge i više od toga. U monografiji su prikazivane u cjelini, ali nerijetko se uzimao i tek jedan segment kadra u koliko je na to potreba prijeloma nalagala“, ustvrdio je Vujnović.
Istaknuo je da je jedan dio spomenika sniman tijekom noćnih foto-sesija tehnologijom umjetne rasvjete, točnije 25 važnijih stećaka odabranih za analitički prikaz na geometrijskoj mreži. Dvije foto-sesije od njih dvadeset su rezultirale snimanjem s 20-metarskog krana, unajmljenog za tu prigodu. Pročitao je i nekoliko recenzija sveučilišnih profesora koji su već imali prigodu prelistati monografiju, među kojima se ističe onda prof. dr. Marka Dragića, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, također stećkoljupca.
„ … Višestruk je znanstveni doprinos monografije „Razgovor s Radimljom“. Znanstvenim pristupom objašnjen je nastanak najznačajnije nekropole stećaka te su razjašnjeni ukrasi i natpisi na stećcima. Izvrsnim fotografijama ovjekovječena je ljepota stećaka kojoj će se diviti i oni iz najudaljenijih zemalja. Buduća studiozna proučavanja nekropole u Radimlji bit će nemoguća bez korištenja monografije „Razgovor s Radimljom“, kazao je Dragić. Prisutnima su se obratili i sami autori Palameta i Raguž. Raguž je istaknuo da je kao sin ovih krajeva nebrojeno puta boravio na nekropoli, no da ju je tek sad upoznao.
Zahvalio se lokalnim vlastima na podršci, ali i Elektroprivredi HZ HB koja je nekoliko puta ustupala kran za snimanja. I profesor Palameta otkrio je jedan zanimljiv detalj.
„Dugo se vremena mislilo da su ona četiri slova B zapravo dva puta ponovljeni inicijali Bolašina Bogačića, jednoga pisara. Međutim, ta 4 slova su pisana skraćenica poznata u slavenskom svijetu, a označava sadržaj „bič Božji bije bjesa“, što bi na suvremenom jeziku značilo „bič Božji tuče đavla“.
Dodajmo još i da je predstavljanje monografije upriličeno u sklopu obilježavanja Dan općine Stolac, kada i Župa Stolac proslavlja svog zaštitnika sv. Iliju.
Sljedeće po redu, na istom lokalitetu, jeste svečani prijem povodom Dana Općine.
{slike}razgovor_s_radimljom_19{/slike}