Nekropola stećaka Radimlja najpoznatiji je lokalitet stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u BiH. Projektom serijske nominacije stećaka za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a, Radimlja je od 2016. dobila epitet svjetski zaštićene baštine.
Sedamdesetih godina 20. stoljeća na nekropoli stećaka Radimlja posađen je ukrasni perivoj od čempresa, borova, maklure, lagerstremije i šipaka. Kultivacija visokih stabala poput čempresa i borova, pored hortikulturalne imala je i funkciju obrane protiv snažnih vjetrova.
Ovaj korak u ozelenjivanju bio je druga faza pri zaštiti same nekropole koja je 1968. godine konzervirana od strane Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika.
Tijekom rata raslinje je u velikoj mjeri posječeno od strane lokalnog stanovništva za potrebe grijanja. Pored tog problema, dosta stabala je naknadno posječeno jer je uništeno tijekom granatiranja i zeleni pokrov se do danas nije obnovio.
Opći cilj projekta je pejzažna obnova u svrhu ambijentalne, krajobrazne i kulturološke zaštite nekropole Radimlja.
Kroz projekt je na lokalitetu uređen sustav navodnjavanja na svim planiranim zelenim površinama, vizualno uređen prostor stvaranjem travnjaka, te posađeno drveće, cvijeće i grmlje prilagođeno submediteranskoj klimi.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 15.000 KM, a sredstva je osiguralo Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ.
Organizacijsku strukturu za praćenje provedbe projekta činili su djelatnici JU Radimlja u suradnji s agronomom iz udruge Hercegovački plodovi Mediterana i Službom za graditeljstvo, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i obnovu Grada Stoca.